EUROPSKO PRVENSTVO U VESLANJU ZA JUNIORE 2027.

Biografija

Nikola Cvitaš – direktor Europskog prvenstva u veslanju za juniore 2027.

Nikola Cvitaš dugogodišnji je sportski djelatnik, član predsjedništva Veslačkog saveza Zagreba i Veslačkog kluba Zagreb te član IO HVS-a. Profesionalno djeluje u IT sektoru, gdje se bavi upravljanjem projektima i razvojem poslovnih sustava.

Kao direktor Europskog prvenstva u veslanju za juniore, koje će se 15. i 16. svibnja 2027. održati na zagrebačkom Jarunu, koordinira organizacijske aktivnosti natjecanja na kojem se očekuje oko 800 sudionika iz 35 europskih zemalja.

1. Kako je Zagreb dobio organizaciju EP-a za juniore 2027.? Tko je sve dao ponude i što je presudilo u izboru Zagreba i Hrvatske?

Europsko prvenstvo u veslanju za juniore 2027. dodijeljeno je Zagrebu, odnosno Hrvatskom veslačkom savezu, a održat će se 15. i 16. svibnja 2027. na Jarunu.

Zagreb ima značajno iskustvo u organizaciji međunarodnih veslačkih natjecanja. Na Jarunu su održani Svjetsko juniorsko prvenstvo i Svjetsko prvenstvo u neolimpijskim disciplinama 2000. godine, Svjetska veteranska regata 2007. te Svjetski kup 2021. i 2023. godine.

Smatram da su iskustvo u organizaciji, položaj Zagreba u srednjoj Europi, prometna povezanost i potencijal Jaruna kao veslačkog centra važni čimbenici koji su pridonijeli dobivanju domaćinstva.

U vrijeme kada se odlučivalo o kandidaturi nisam bio član IO HVS-a, pa nemam neposredna saznanja o tome tko su bili eventualni protukandidati ni o svim pojedinostima postupka odabira. Mogu govoriti o onome što nas danas očekuje i o tome kako želimo iskoristiti ovu priliku za hrvatsko veslanje.

2. Kako je došlo do vašeg izbora na čelno mjesto organizacije natjecanja?

Moj izbor proizlazi iz dugogodišnje uključenosti u veslanje i rada u veslačkim organizacijama. Član sam IO HVS-a te dugogodišnji član predsjedništva Veslačkog saveza Zagreba i Veslačkog kluba Zagreb.

Za organizaciju ovakvog natjecanja potrebno je povezati poznavanje sporta s organizacijskim i upravljačkim iskustvom, koordinacijom ljudi, logistikom i komunikacijom s međunarodnim institucijama.

Preuzeo sam ulogu direktora natjecanja s ciljem da okupimo kvalitetan organizacijski tim, jasno podijelimo odgovornosti i organiziramo prvenstvo na razini koju očekuje Europska veslačka federacija.

To je velik izazov, ali i prilika da napravimo nešto vrijedno za hrvatsko veslanje, ne samo tijekom dva dana natjecanja nego i u godinama koje slijede.

3. U kojoj je fazi organizacija natjecanja? Jeste li ekipirani?

Trenutačno smo u fazi operativnog planiranja i formiranja organizacijskog sustava. Definirani su termin i lokacija natjecanja, uspostavljena je komunikacija s Europskom veslačkom federacijom, a pripremamo i usklađujemo ključne organizacijske dokumente, uključujući bilten natjecanja, smještaj reprezentacija i logističke zahtjeve.

Organizacija takvog natjecanja nije posao nekoliko ljudi, nego koordinirani rad Saveza, stručnih službi, klubova, institucija, dobavljača i volontera.

Zato nam je važno pravodobno definirati odgovornosti, imenovati operativne voditelje i uključiti ljude koji imaju iskustva u organizaciji regata. Cilj nam je osigurati kvalitetan operativni tim i više od 70 volontera i suradnika koji će sudjelovati u provedbi natjecanja.

Pred nama je još dosta posla, ali važno je da se sve aktivnosti planiraju dovoljno rano i da svatko zna svoju ulogu.

4. Što su trenutačno ili će u budućnosti biti najveće prepreke što uspješnijoj organizaciji natjecanja?

Najveće izazove vidim u financiranju, stanju infrastrukture, tehničkoj pripremi staze i koordinaciji svih sudionika.

Jarun ima veliku prednost jer je već prepoznat kao veslački centar, ali međunarodno prvenstvo zahtijeva da se svi detalji provjere i podignu na odgovarajuću razinu. To uključuje sigurnost, tehničku opremu, komunikacije, pristup stazi, smještaj i prijevoz reprezentacija te uvjete za sportaše, suce i gledatelje.

Drugi veliki izazov je financiranje. Organizacijski standardi međunarodnog natjecanja zahtijevaju znatna sredstva koja je potrebno osigurati dovoljno rano.

Ipak, te izazove ne bih promatrao samo kao prepreke. Ovo prvenstvo može biti poticaj da se problemi koji postoje godinama počnu sustavno rješavati. Ako dobro iskoristimo priliku, korist neće imati samo organizacija prvenstva nego i hrvatsko veslanje u cjelini.

5. Koja su uska grla i kako ih riješiti?

Izdvojio bih tri područja: infrastrukturu, financiranje i operativnu koordinaciju.

Prvo moramo utvrditi što je na Jarunu nužno obnoviti ili prilagoditi za prvenstvo, a što možemo unaprijediti kao dio dugoročnog razvoja veslačkog centra. Drugo je potrebno osigurati stabilno financiranje i dovoljno rano ugovoriti ključne usluge. Treće je pravodobno definirati odgovornosti svih uključenih kako se problemi ne bi rješavali tek neposredno prije natjecanja.

Rješenje vidim u zajedničkom planu Hrvatskog veslačkog saveza, Grada Zagreba i nadležnih državnih institucija, s jasnim prioritetima, rokovima i odgovornim osobama.

Pritom je važno da ne razmišljamo samo o tome kako uspješno organizirati prvenstvo, nego i kako da ulaganja koja se provedu ostanu na raspolaganju sportašima i klubovima nakon njegova završetka.

6. Prati li Vlada i Grad organizaciju, jer je svako ovako veliko natjecanje i svojevrsna identifikacija države?

Europsko prvenstvo prilika je za promociju Zagreba i Hrvatske. Očekujemo oko 35 europskih zemalja i približno 800 sudionika, a uz njih će u Zagreb doći i međunarodni dužnosnici, suci i drugi gosti.

Takav događaj donosi konkretne koristi kroz hotelska noćenja, ugostiteljstvo, prijevoz i druge usluge. Istodobno promovira Zagreb kao grad sporta i Hrvatsku kao zemlju koja može organizirati međunarodna sportska natjecanja.

Zato je važno da se prvenstvo promatra kao zajednički projekt sporta i javnog sektora. Hrvatski veslački savez nositelj je sportske i organizacijske odgovornosti, ali potpora Grada Zagreba i države ključna je za ostvarivanje punog potencijala događaja.

Volio bih da prvenstvo ostavi trag i nakon 2027. godine. Ako kroz ovu organizaciju uspijemo unaprijediti Jarun i osigurati bolje uvjete za trening, onda smo ostvarili mnogo više od uspješne dvodnevne sportske priredbe.

7. Infrastruktura je s jedne strane dotrajala, a s druge postoje novine uvedene tijekom Svjetskog kupa, poput optičkog kabela uz stazu, koje nisu iskorištene. Može li prvenstvo biti poticaj modernizaciji?

Apsolutno. Mislim da je to jedna od najvažnijih prilika koju ovo prvenstvo donosi hrvatskom veslanju.

Jarun je iznimno vrijedan sportski prostor, ali infrastrukturu treba kontinuirano obnavljati i prilagođavati suvremenim zahtjevima. Posebno je važno iskoristiti postojeću tehničku infrastrukturu, uključujući optički kabel uz stazu, za razvoj kvalitetnijih sustava mjerenja vremena, prijenosa podataka, komunikacije i praćenja treninga.

Suvremena elektronička oprema može unaprijediti organizaciju regata, ali i svakodnevni rad veslača i trenera. Kvalitetniji podaci o treningu, bolja tehnička podrška i pouzdan sustav mjerenja mogu dugoročno podići kvalitetu trenažnog procesa.

Zato bih volio da se razgovor o prvenstvu iskoristi za izradu konkretnog plana modernizacije Jaruna. Potrebno je utvrditi tehničke mogućnosti, troškove i prioritete, ali cilj bi trebao biti jasan: ulaganja ne smiju služiti samo prvenstvu, nego moraju ostati u funkciji hrvatskog veslanja i nakon 2027. godine.

8. Neizbježno je pitanje lokvanja kroz pruge.

To je problem koji ne možemo ignorirati jer izravno utječe na kvalitetu i regularnost natjecanja. Lokvanji na stazi predstavljaju izazov koji zahtijeva sustavno rješenje, a ne samo povremeno uklanjanje neposredno prije regate.

Potrebno je zajedno sa stručnim službama Grada i upraviteljem jezera utvrditi koje su metode dugoročno učinkovite, ekološki prihvatljive i održive. Pritom moramo voditi računa o prirodnom okolišu Jaruna, ali i o sigurnosti sportaša i jednakim uvjetima za sve posade.

Cilj nam je da staza bude u što boljem stanju za prvenstvo, no bilo bi pogrešno promatrati to samo kao jednokratnu akciju. Rješenje treba postati dio redovitog održavanja veslačke staze.

9. Drugo neizbježno pitanje je financiranje. Na koji način trenutačno radite na prikupljanju sredstava?

Financiranje je jedan od ključnih preduvjeta uspješne organizacije. Očekujemo potporu Ministarstva turizma i sporta i Grada Zagreba, uz sredstva Hrvatskog veslačkog saveza te prihode koje ćemo nastojati ostvariti kroz sponzorstva i druge komercijalne aktivnosti.

Radimo na financijskoj konstrukciji i razgovorima s potencijalnim partnerima. Važno nam je pravodobno osigurati sredstva kako bismo mogli ugovoriti potrebne usluge i organizirati prvenstvo na razini koju očekuje Europska veslačka federacija.

Sponzorima želimo ponuditi više od same vidljivosti njihova logotipa. Ovo je prilika da se povežu s međunarodnim sportskim događajem, mladim sportašima i promocijom Zagreba i Hrvatske.

Razmatramo i mogućnosti ostvarivanja dodatnih prihoda kroz komercijalne sadržaje na prostoru natjecanja, u suradnji s Gradom i nadležnim službama.

Svjesni smo da je prikupljanje sredstava zahtjevan proces, ali vjerujemo da zajedničkim pristupom institucija, Saveza i poslovnih partnera možemo osigurati potrebne uvjete za uspješnu organizaciju.

10. Na koji način će natjecanje potpomognuti Republika Hrvatska i Grad Zagreb, a kako ćete pristupiti sponzorima?

Očekujemo potporu Ministarstva turizma i sporta te Grada Zagreba, uzimajući u obzir sportski, turistički i promotivni značaj prvenstva. Konkretni iznosi i oblici potpore predmet su dogovora i ne bih unaprijed iznosio nepotvrđene podatke.

Kada je riječ o sponzorima, želimo razviti ponudu koja odgovara različitim razinama partnerstva. To mogu biti glavni partneri prvenstva, tehnički partneri i tvrtke koje mogu osigurati proizvode ili usluge potrebne za organizaciju.

Posebno je važno povezati prvenstvo s tvrtkama koje prepoznaju vrijednost ulaganja u sport, mlade, lokalnu zajednicu i međunarodnu promociju Hrvatske.

Pritom mislim da moramo isticati i dugoročnu vrijednost projekta. Partneri ne podupiru samo dva dana natjecanja, nego mogu sudjelovati u događaju koji potiče razvoj mladih sportaša i unapređenje sportskog centra koji će nastaviti služiti zajednici i nakon prvenstva.

11. Razmišljate li o aktivnom pristupu mogućim korisnicima površina u suradnji s Gradom, kako biste prodajom i zakupom prodajnih mjesta ostvarili dodatne prihode?

Da, to je svakako mogućnost koju vrijedi razmotriti u suradnji s Gradom Zagrebom i nadležnim službama.

Na velikom međunarodnom događaju postoji prostor za dodatne sadržaje poput ugostiteljskih punktova, prodajnih mjesta, prezentacija partnera i drugih aktivnosti koje mogu obogatiti iskustvo gledatelja i sudionika, ali i donijeti dodatne prihode organizaciji.

Potrebno je unaprijed definirati raspoložive površine, uvjete korištenja, sigurnosne zahtjeve i pravila za izlagače. Pritom moramo voditi računa o sportskoj funkciji prostora, zaštiti okoliša i redovitim korisnicima Jaruna.

Cilj nam je pronaći ravnotežu između komercijalnih mogućnosti i sportskog karaktera događaja. Svaki dodatni prihod koji možemo ostvariti transparentno i organizacijski održivo može pomoći u financiranju prvenstva i smanjiti pritisak na ostale izvore sredstava.

12. Za kraj, s obzirom na smještaj Zagreba gotovo u sredini Europe, koliko reprezentacija i natjecatelja očekujete?

Očekujemo dolazak predstavnika približno 35 europskih zemalja i oko 800 sudionika, među kojima će biti sportaši i članovi njihovih stručnih timova.

To je značajan broj gostiju za Zagreb, osobito ako uzmemo u obzir da se radi o dvodnevnom natjecanju. Njihov dolazak donosi koristi kroz hotelska noćenja, ugostiteljstvo, prijevoz i druge turističke usluge.

Zagreb ima prednost dobre prometne povezanosti i položaja u srednjoj Europi, a Jarun je već poznata međunarodna veslačka lokacija.

Želimo da reprezentacije dobiju kvalitetne uvjete za natjecanje, a da se njihovi sportaši i pratnja iz Zagreba vrate s pozitivnim iskustvom. Uspjeh prvenstva neće se mjeriti samo rezultatima na stazi, nego i time kako ćemo ugostiti sudionike te predstaviti naš grad i zemlju.

Za mene je posebno važno da nakon prvenstva ostane nešto trajno. Ako uspijemo unaprijediti infrastrukturu Jaruna, bolje iskoristiti postojeće tehničke mogućnosti i stvoriti kvalitetnije uvjete za svakodnevni trening, onda smo napravili važan korak za budućnost hrvatskog veslanja.

Završna poruka

Europsko prvenstvo za juniore 2027. nije samo dvodnevna sportska priredba, nego prilika da Zagreb i Hrvatska potvrde svoju sposobnost organizacije međunarodnih natjecanja i istodobno unaprijede uvjete za razvoj sporta.

Naš je cilj organizirati prvenstvo na visokoj razini, kvalitetno ugostiti europske reprezentacije i iskoristiti ovu priliku za dugoročnu modernizaciju Jaruna. Želimo da ulaganja u infrastrukturu, tehniku i uvjete za trening ostanu na raspolaganju hrvatskim veslačima, trenerima i klubovima i dugo nakon što prvenstvo završi.

‍